PRAVNA REGULATIVA U VEZI BENEFICIRANE NABAVKE POMAGALA ZA SLEPE U ovom izlaganju biće učinjen pokušaj da se ukratko prikaže pravna regulativa u vezi beneficirane nabavke pomagala za slepe. Po definiciji srpskog lekarskog društva koja je i zvanično prihvaćena slepim se smatra ono lice koje ima oštećenje vida od 95 do 100% Najpre ću navesti ko su korisnici beneficiranih prava na pomagala a zatim i taksativno o kojim je pravima reč. Postoje sledeći korisnici beneficiranih prava na pomagala: Invalidsko-humanitarne organizacije, članovi tih organizacija kao što su slepi, distrofičari, paraplegičari itd., preduzeća za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalida i u određenim situacijama Crveni Krst. Ta prava se ostvaruju posredstvom nekoliko fondova, sistema kao što su: Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, fond zdravstvenog osiguranja i fond za osiguranje vojnih osiguranika. 1. Slepi osiguranici u sistemu penzijsko-invalidskog osiguranja kao što su zaposleni, penzioneri i slepa deca osiguranika imaju pravo da besplatno, odnosno o trošku tog fonda, dobiju pomagala za čitanje i pisanje i to sledeća pomagala: brajevu pisaću mašinu na svakih 10 godina i kasetni reproduktor na svakih 7 godina. 2. U sistemu zdravstvenog osiguranja slepi osiguranici mogu da dobiju o trošku tog fonda brajevu pisaću mašinu i kasetni reproduktor takođe na 10 i 7 godina, ako to pravo nisu mogli da ostvare po nekom drugom osnovu. O trošku tog fonda mogu se dobitii očna pomagala za slepa lica kao što su: očne proteze, beli štap, naočare sa tamnim staklima i brajev sat. Za slabovide je regulisano pravo za nabavku stakala u dioptrijama, lentikularna stakla u dioptrijama, bifokalna stakla u dioptrijama, plastična stakla u dioptrijama, kontaktna sočivai teleskopske naočare. 3. Beneficije regulisane pravima po osnovu zakona o osnovnim pravima boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca odnose se na sve napred pomenuto. Tako i slepi borci, ratni vojni invalidi osim toga imaju pravo na putničko motorno vozilo domaće proizvodnje zapremine do 1000 kubika. To pravo se može ostvarivati na svakih 7 godina. 4. Preduzeće 063 Mobtel Srbija donelo je odluku da se slepim licima koja su pretplatnici za korišćenje post-peid usluga u GSM mreži javnih mobilnih telekomunikacija odobre sledeći popusti: Da se oslobode obaveze plaćanja mesečne pretplate u ekonomik tarifi i da im se omogući besplatno korišćenje GSM mreže za pozive u nacionalnom saobraćaju u trajanju od 30 minuta mesečno. Savez slepih i ostale organizacije saveza takođe su oslobođene obaveze plaćanja mesečne pretplate i omogućeno im je da besplatno koriste GSM mrežu za pozive u nacionalnom saobraćaju u trajanju od 60 minuta mesečno. 5. Povlastice regulisane carinskim zakonom Srbije: Invalidi su oslobođeni od plaćanja carine na ortopedska i druga pomagala, koja služe za zamenu telesnih organa koji nedostaju, odnosno oštećenih telesnih organa, i na rezervne delove i potrošni materijal za korišćenje tih pomagala, osim na putničke automobile koje unesu ili prime iz inostranstva za ličnu upotrebu. Ne plaćaju carinu ni organizacije lica sa posebnim potrebama, gluvi i nagluvi, slepi i slabovidi, distrofičari, paraplegičari oboleli od neuromišićnih bolesti i dr; odnosno članovi tih organizacija, na specifičnu opremu, uređaje i instrumente i na njihove rezervne delove i na potrošni materijal za korišćenje te opreme, koji se ne proizvode u Srbiji. Oslobođena su od plaćanja uvoznih dažbina preduzeća za profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje invalida na opremu i rezervne delove koji se ne proizvode u zemlji, a koriste se za profesionalno osposobljavanje i radno angažovanje invalida.Takođe su oslobođeni plaćanja carine i preduzeća koja uvoze pomagala za slepe i druge invalide,i to samo ona pomagala koja se ne proizvode u našoj zemlji. 6. Iz ovog telegrafskog prikaza prava na pomagala svih pomenutih korisnika, vidljivo je da su ona skromna, oskudna i nadasve nedovoljna i neadekvatna. Ne postoje beneficije (a morale bi postojati) za nabavku kompjuterske opreme u najširem smislu te sintagme. Reč je o ključnom pomagalu za samostalno čitanje, pisanje, pregledavanje interneta i još mnogo toga. Za nabavku automobila koji je slepima i više potreban za kretanje, u odnosu na svečulne. Za beneficiranu nabavku adaptiranih mobilnih telefona, uvoz muzičkih instrumenata, i ostalih uređaja i aparata za olakšavanje čitanja, pisanja, samostalnog kretanja, ostalih pomagala za vođenje što samostalnijeg svakodnevnhg života i slično. 7. Na kraju treba istaći da je zakonski postupak za ostvarivanje pomenutih prava na pomagala komplikovan i nepotrebno dugotrajan. Valjalo bi pored proširivanja beneficija i postupak za njihovo ostvarivanje što je moguće više pojednostaviti i skratiti. U nišu 20. 8. 2004. g. Nenad Radenković